Brodograđevna tradicija u Malinskoj seže još u drugu polovicu 19. stoljeća. Tada je iz Baške na otoku Krku u Malinsku došao Mate Lolić po narudžbi graditi jedan drveni brodić . U predjelu zvanom Rupa, u tamošnjoj šumici, uspješno je obavio povjereni mu posao. Umjesto da se vrati u Bašku, Mate je ostao zauvjek Malinskoj. Oženivši se u poznatoj Malinskarskoj obitelji Maškulin, nastavio je graditi barke.
Tek 1921. godine, njegov sin Jure (1887.- 1973.) legalizirao je taj posao. Obiteljsku tradiciju nastavili su Jurovi sinovi Ivan i Nikola, zatim Lolićev zet i unuk Franjo i Frane Kraljić. U tom gotovo 120 – godišnjem postojanju Malinskarskog brodogradilišta ili kako ga domicilno stanovništvo rado naziva “škver” u njemu se grade i obnavljaju brodovi do 50 tona nosivosti za naručitelje iz Zadra, Paga, Senja, Cresa, Raba i ostalih sjeverojadranskih luka.
U tom razdoblju građeni su brodovi od kojih valja istaknuti 1880. godine teretni brodić tipa Pelig 19 tona nosivosti,“Vila” dužine 18 metara a poslije produžen na 22 metra sagrađena 1934. za Antuna Škarpu iz Malinske, brodić za prijevoz turista 9 metara dužine “Kaja” za naručitelja iz Kraljevice, koćarica dužine 8,5 metara “Barba Šime” za naručitelja iz Ražanca, 8 metarska pasarasa kabinom i nadkabinom “Ado” za Ivu Bogovića iz Malinske.
U novije vrijeme potpuno su obnovljena brojna plovila od kojih se ističu: bragoc Paulina te pasara Bodulka, gucevi Bodul i Plav koji su obnovljeni za potrebe Turističke zajednice grada Krka te niz drugih.
Da drvena plovila imaju stoljetnu vrijednost dokazuje i pasara Božjan duga 6.60 metara koja je također izgrađena i obnovljena u malinskarkom škveru 1933. godine za obitelj Karabaić iz Malinske, a danas je u vlasništvu Općine Malinska – Dubašnica opremljena tradicijskim Oglavnim jedrom i privezana u malinskarskoj luci.
Nakon najunosnijeg razdoblja u gradnji drvenih barki (1970. – 1990. godine) zbog negativnog utjecaja rata te sve jačeg prodora stakloplastičnih plovila bilježi se znatno smanjenje narudžbi.
Dana brodogradilištem Malinska upravlja Franko Kraljić, peta generacija brodograditelja u obitelji Kraljić/Lolić.
Od 1999. godine započinje nova era malinskarske brodogradnje. Od tada malinskarski škver ponovno započinje zapošljavati, graditi nove tradicijske barke, renovirati stare barke i opremati ih tradicijskim jedrima.
Zbog specifičnosti lokacije na kojoj je smješten škver, počele su se razvijati i druge djelatnost.
Danas malinskarski škver svojim djelovanjem na tržištu, sudjelovanjem u raznim EU PROJEKTIMA, održavanjem edukativnih radionica i slično, postaje jedna “od posljednjih obrambenih linija” u očuvanju starog zanata gradnje drvenih barki.
KROZ NAŠU POVIJEST
